Hrvatska i turisti

Hrvatska i turisti

U doba Poljske Narodne Republike, kad su Poljaci uglavnom odlazili na odmor na Baltičko more, vrhunac mojih snova bilo je i putovanje u Bugarsku, najbolje, do Jadranskog mora - do Jugoslavije. Sada, kada odmor možemo provesti u gotovo bilo kojem kutku svijeta, jadranska obala uopće nije izgubila na popularnosti. Naprotiv, Hrvatsku svake godine posjećuje sve više gostiju, a Poljaci čine veliku skupinu među njima.

Nesto za sve – duga obala, sunce i toplo more za lijene ljude, puno spomenika za ljubitelje povijesti, kristalno ronjenje i planinarstvo za aktivne ljude. Zemlja je također idealna za obitelji s malom djecom – turistička infrastruktura je na visokoj razini, čisto je i sigurno.

Najposjećenija regija Hrvatske je Istra – Ovdje se odmara gotovo trećina svih posjetitelja. Usporedna skupina bira Dalmatinsku obalu, ali vrijedi napomenuti, da je Dalmacija veća od Istre. Istočni dio zemlje uživa najmanje interesa (Slawonia).

Prema informacijama iz hrvatskog Ministarstva turizma, 2003 r. odmor u Hrvatskoj proveo 8 878 000 narod, uključujući i preko 83% stranci. Za usporedbu – w 1995 r. došao samo u zemlju 2 438 000 turista. Od sredine godina 90. U prošlom stoljeću većina pridošlica bili su Nijemci – w 2003 r. oni su konstituirali 20,9% svi gosti iz inozemstva. Slovenci su bili drugi (16,3%), Talijani na trećem (12,4%), četvrtog Austrijanci (9,6%), Česi na petom (9,4%). Poljaci su zauzeli šesto mjesto (4,8%).

Većina stranih posjetitelja u Hrvatskoj su individualni turisti (w 2003 r. oni su konstituirali 65,5% posjetitelji). Jer je tako najbolje istražiti ovu divnu zemlju: uzmi vodič, putovnica, malo novaca i odlaziš!

Kada krenuti

Turistička sezona u Hrvatskoj započinje u travnju i traje do listopada. Vrhunac pada od sredine srpnja do posljednjih dana kolovoza: skup – posebno vikendom – tada su čudovišno natrpani, na najpopularnijim mjestima na plažama teško je pronaći mjesto za prostiranje pokrivača, a na pitanje o slobodnim sobama, osoblje turističkih agencija bespomoćno je širilo ruke, govoreći puno, puno. Vrlo često nema mjesta ni u kampovima, što turista dovodi u tešku situaciju, posebno na otocima, kojim trajekti rijetko prometuju. Svejedno, prilikom ulaska u potonje, u ovo se doba godine odvijaju danteske scene. Ljeti vrijedi putovati samo radnim danom. A u Hrvatsku je najbolje otići u svibnju, Lipnja ili rujna.

Stanovništvo i religija

U Hrvatskoj živi manje od manje 4,5 milijuna ljudi, od toga više od polovice u gradovima. Uz to, 2,5-3,5 milijuna Hrvata živi izvan zemlje, u Bosni i Hercegovini, Slovenija, Srbija, a također i u progonstvu – uglavnom u SAD-u i Njemačkoj. Prosječna gustoća naseljenosti u zemlji je 78,5 os./ km2. Međutim, raspodjela stanovništva vrlo je nepravilna - većina ljudi živi u sjevernoj i središnjoj Hrvatskoj (na području Zagreba čak 200 os./km2), dok su planinska područja slabo naseljena - 18 os./km2.

Među stanovnicima zemlje 78% oni su Hrvati. Od Srba, koji su prije rata činili cca. 12% populacija, manje-više lijevo 5%, ostali su napustili zemlju. Ostale manjine su Slovenci, Bošnjaci, Mađari, Talijani, Albanci, Česi. Nema većih sukoba između pojedinih nacionalnih skupina, iako se neki Hrvati smatraju "boljima” od pripadnika bosanske i albanske manjine.

76,8% stanovnici hrvatske države su katolici. Vrijedno znati, da su se hrvatske zemlje kristijanizirale ranije od poljskih – taj se proces odvijao od 3. i 4. stoljeća. Službeni datum prihvaćanja kršćanstva od strane Hrvata je jedna godina 800, kad je kršten hrvatski knez Viseslav. Kroz stoljeća, religija (Katolicizam) bio jedan od važnih čimbenika koji je razlikovao stanovnike hrvatskih zemalja od njihovih pravoslavnih susjeda s istoka. To je bio slučaj i za vrijeme postojanja Jugoslavije, službeno svjetovna država. Za Hrvate je stoga bilo od velike važnosti što je Vatikan priznao neovisnost Hrvatske, što se dogodilo u siječnju 1992 r. (zemlje Europske zajednice i SAD učinile su to kasnije). Papa Ivan Pavao II, koji je zemlju posjetio tri puta (u posljednje vrijeme u 2003 r.), uvijek ga je srdačno dočekivao.

Uz katolike, najveći broj pravoslavnih vjernika u Hrvatskoj, uglavnom Srba. Ostali su muslimani (m.in. Bošnjaci i neki Albanci), Protestanti i Židovi.

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena. obavezna polja su označena *