Jezici u Hrvatskoj

Jezik „jugoslavenski”. Jezici su se koristili na teritoriju Jugoslavije: Slovenski, Makedonski i "jugoslavenski" (Srpskohrvatski). Zapravo je bilo potpuno umjetno, stvorena iz dva odvojena jezika: Hrvatski i srpski (razlikuju se na pr.. u smislu fonetike, morfologija, leksika i tvorba riječi).

Hrvatski jezik. Iz najave u 1991 r. neovisnosti, službeni jezik države je hrvatski. Pripada skupini južnoslavenskih jezika.
Hrvatski ć je poljski dio, ð (može se spremiti kao dj) – Poljski jezik, – dż, h – CH (bez glasa), lj – l "srednji jezik (nema ekvivalenta na poljskom), nj – ń, s – sz,v -w, s – s. Hrvatski r odgovara poljskom, ali na pr.. u položaju između dva suglasnika izgovara se da, kao da tvori slog i ima kratko y ispred sebe, npr.. Hrvatska, izgovaramo Chyrwatska, Krk - Crkva.

U hrvatskom je pokretni naglasak; u višesložnim riječima nikad ne pada na posljednji slog. Hrvatski pravopis je fonetski, odnosno u skladu s izgovorom (piše ovako, kako se izgovara).

Strani jezici. Djelatnici turističke industrije u Hrvatskoj (turističke informacije, hoteli, restoran) gotovo uvijek znaju – bolje ili gore - njemački, Engleski ili talijanski (govori se posebno u Istri), a često i pojedinačne riječi i fraze na drugim jezicima, uključujući i na poljskom. Naposljetku, uz dobru volju sugovornika, u osnovnim stvarima možete govoriti poljsko-hrvatski "dijalekt", pomažući si gestama. Kao što pokazuje pojmovnik u nastavku, mnoge riječi zvuče slično u oba jezika.

pozdrav

bok bože

dobro jutro dobro sutra (jutro), dobar dan (popodne)

dobra večer dobra većer

zbogom doviđenja

dobranoc laku noć

dobrodošli na dobru stranu

sretan sretan put put

ukusan dobar tikovina

na zdravlje zivjeli

 

Osnovne fraze

proszę molim lub izvolite (ovisno o situaciji)

hvala hvala

da hoće

ne ne

ne razumijem. Ne razumijem.

želim reći… Hoću reći…

Htio bih pitati… Hoću upitati…

Kako se to zove? Kako se to zove?

Gdje je? Odje se nalazl…?

crkva crkva

kantor mjenjaćnica

bankarska banka

poštanska pošta

muzej muzej

gospoda konoba

plac trg

ulica ulica

draga cesta

broj, broj pištolja

ne mogu naći… Ne mogu naci…

lewo lijevo

desno zakon

prosto pravo

otvoreni otvor

zatvoreno zatvoreno

Koliko je sati? Koliko je sati?

Hrvatska mi se jako sviđa. Hrvatska jako mi se svidja.

More mi se jako sviđa. Jako volim more.

Jadranski Jadran

hitna pomoć hitna pomoć

apteka ljekarna

Bolnica Bolnica

stacja benzynowa benzinska crpka

benzin benzin

bezołowiowa bezolovni

olej ulje

akumulator baterija, baterija

chłodnica hladnjak

warsztat radionica

(automobil) (mahaničarska)

 

Dani u tjednu – tjedan

Ponedjeljak ponedjeljak

Utorak utorak

środa srijeda

Četvrtak cetvrtak

Petak petak

sobota subota

Nedjelja nedjelja

 

Brojevi – brojevi

jeden jedan

dwa dva

tri tri

četiri četvorke

pet ljubimac

šest ujutro

siedem sedam

osam osa

devet devet

deset deset

Kupovina – kupiti

Gdje mogu kupiti? Gdje mogu kupiti?

Koliko košta? Koliko to kośta?

skupa kupnja

tani jeftin

sklep prodavaonica

Hrana -jelo

jesti i

pić piti

kruh kruh

čaj čaj

kava kava

pivo pivo

umijesiti kolač

ser gospodine

sladoled u sladolu

riba riba

meso meso

vino vin0

bijeli ritam

crveno crno

slatko slatko

slano slano

kiselo kiselo

zimne hladno

gorące vruće

žlica kapaka

vilica viljuśka

nož nož

tanjur tanjur

duboki dubok

karirane ploče

 

Hrvatsko-poljski kontakti. Hrvatsku neko vrijeme (vezan od 1102 r. s Mađarskom osobnom unijom) a Poljska je imala zajedničke vladare. Prvi je bio Ludwik Węgierski (1370—1382) iz dinastije Andrije, vladar ogromnog teritorija od Velike Poljske do Jadranskog mora. Drugi je Władysław Warneńczyk (1434-1444) iz dinastije Jagelona, koji je poginuo u bici s Turcima kod Varne. Hrvati su se borili i u postrojbama kralja Vladislava. Postać królowej Jadwigi odnajdziemy wśród płaskorzeźb zdobiących srebrno-złoty sarkofag św. Simon (sv. Śimun) z XIV ž., koja se nalazi u crkvi sv.. Šimuna u Zadru. Poljaci i Hrvati susreli su se i tijekom Bečke bitke - hrvatske trupe bile su među postrojbama u savezništvu s Poljacima.

Sveučilište u Zagrebu već dugo surađuje sa Jagelonskim sveučilištem (razmjena učenika, stipendije). Hrvatski književnik, Julije Beneśić, lingvist i prevoditelj poljske književnosti (1883-1957), apsolvent Sveučilišta u Krakovu, był po I wojnie światowej lektorem języka polskiego w Zagrzebiu. U godinama 30. XX. Ž. radio je kao predavač na srpskohrvatskom na Sveučilištu u Varšavi.

U Dubrovniku iz 1926 r. do svoje smrti poljski skladatelj Ludomir Michał Rogowski živio je i radio, autor dubrovačke himne. Na benediktinskom samostanu u Dubrovniku posvećen mu je prigodni natpis.

Postoji cca. 2500 Poljaci. Najveće skupine poljske dijaspore žive u Zagrebu i okolici, Rijekę, Podjela, Osijek i istarski poluotok. U Zagrebu djeluje Poljsko kulturno društvo "Nikola Kopernik", a u Rijeci Kulturno društvo "Fryderyk Chopin". Obje organizacije promiču poljsku kulturu i običaje, njegujte nacionalne tradicije i praznike, a također surađuju s drugim udrugama nacionalnih manjina.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *