Umjetnost u Hrvatskoj

Najstariji umjetnički spomenici u Hrvatskoj – Ilirski proizvodi – datiraju iz 6. stoljeća. p.n.e. Ubrzo nakon toga Jadransko je more došlo pod utjecaj grčke kulture, a zatim rimski. Dalmacija i Panonija bile su tada rimske kolonije. Iz ovog razdoblja dolazi, između ostalih. sagrađena u 1. stoljeću. ni. Amfiteatar u Puli ili Dioklecijanova palača u Splitu, dva stoljeća mlađa. Nakon pada Rimskog Carstva, dio zemalja današnje Hrvatske (Dalmacija) prešla pod kulturni protektorat Bizanta. Između ostalih vidljivi su utjecaji bizantske umjetnosti. u podignutom u 6. stoljeću. Eufrazijeva bazilika u Poreču.

Karakteristično za rani srednji vijek (VIII — X ž.) bile su male vjerske građevine, iz 9. stoljeća ukrašen kamenim rezbarijama. Najpoznatiji hram iz ovog razdoblja je okrugla crkva sv.. Donata u Zadru iz 11. stoljeća. Još jedna ranokršćanska vjerska građevina – crkva sv. Barbare iz 9.-10. – je u Trogiru.

Potpuno različite zgrade, trobrodne bazilike s apsidama, gradnja je započela u drugoj polovici 11. stoljeća., kad se romanički stil pojavio u hrvatskim zemljama. U to vrijeme,. spektakularni St.. Anastazije u Zadru, katedralna crkva sv.. Lovre u Trogiru ili katedrala Blažene Djevice Marije u Rabu. Rumunjski stil (s gotičkim elementima) također predstavlja Franjevačku crkvu u Dubrovniku. U razdoblju romanike na Jadranu su radili i veliki kipari. Ispod njihovih dlijeta dolazili su, između ostalih. prekrasni portal Radovanov - impresivan portal katedrale sv.. Lovre u Trogiru ili vrata katedrale sv.. Dujama u Splitu.

Z XIII ž. romanički stil ustupio je mjesto letećoj gotici. Primjeri zgrada iz ovog razdoblja uključuju. dvije zagrebačke crkve - katedralna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, trenutno neogotički, a crkva sv.. Marka, kao i crkva sv.. Dominika u Trogiru. Prekrasne gotičke zgrade, nadahnut umjetnošću u Veneciji, građene su na obali. Djelovao ovdje, između ostalih. Juraj Dalmatinac - izvanredan kipar i arhitekt, stvarajući u stilu tzv. cvjetna gotika. Njegovo je djelo, između ostalih. Sv.. Jakova u Šibeniku, jeden z najznamienitszych przykładów architektury sakralnej Chorwacji. Gotičke građevine bile su ukrašene veličanstvenim zidnim slikama, od kojih su preživjeli, nažalost, samo nekoliko. Tu spadaju, između ostalih. freske u crkvi sv.. Nikole u Pazinu, samostanski hram Dragucije ili onaj najpoznatiji, zapanjujuća siromašna biblija (m.in. sa poznatom temom Ples smrti) u Berama.

Između ostalih preživjeli su spomenici iz doba renesanse. u Dubrovniku, iako je potresom u. uništio mnoge renesansne zgrade 1667 r. Tu spadaju Mala i Velika Onofrijeva fontana, Crkva Spasitelja i gotičko-renesansne palače: Rektori i Sponza. U Dubrovniku su pisali renesansni pisci i pjesnici – Marin Drźić, autor m.in. komedija Ujak Maroje i Skąpiec, oraz Ivan Gundulić, koja je u pjesmi Osman pohvalio poljsku pobjedu u bitci kod Khotyna. Tada je u Splitu živio pjesnik Marko Marulić, autor prvog poznatog djela na hrvatskom jeziku, pjesme Judith.

Zajedno s isusovcima u hrvatskim zemljama, uglavnom na sjeveru, pojavio se barok. U Varaždinu postoje brojni spomenici, nazvan najbaroknijim hrvatskim gradom. Među crkvama vrijedi spomenuti i post-isusovačku crkvu sv.. Katarine u Zagrebu, crkva sv. Blaise, Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i post-isusovačka crkva sv.. Ignacija u Dubrovniku.

Z XIXs. klasicistički stil je postao raširen. Najistaknutijim slikarima i kiparima, tvoreći tzv. Hrvatski salon, uključivali su, između ostalih. V. Karas, M. Medović, B. Ćikoś-Sesija, M.C.. Crnić i V. Bukovac (slika) i i. Rendić, R. Valdec i R. Šiške (skulptura). Povijesno slikarstvo postalo je popularno u drugoj polovici stoljeća (Quiquerez, Maśić, Iveković). Ideja ilirizma bila je tada dominantna u književnosti, odnosno nacionalni preporod Južnih Slavena – u tom su duhu stvorili, između ostalih. Ivan Mazuranić (m.in. pjesma Smrt Smail-age Čengića) i August Senoa, autor povijesnih romana prevedenih na poljski jezik, Zlatarova kći ili Seljačka pobuna. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. djela Antuna G.. Matośa, izvanredan pjesnik i romanopisac.

Predstavnici hrvatske umjetnosti 20. stoljeća uključuju. slikar i kipar I.. Meśtrović, arhitekt V. Kovaćić, slikari V. Becić, J. Raćić ili M. Kraljević. U međuratnom razdoblju ekspresionizam i kubizam stekli su popularnost (V. Gecan, S. Sulentić, M. Tartaglia). Djela Miroslava Krleza nose obilježja modernističke avangarde, autor, između ostalih. romani Na rubu razuma, Povratak Filipa Latinowicza, drame barunice Lenbach i Leda (velik dio njegova djela preveden je na poljski jezik).

Nakon rata kreativnost „u socijalističkom stilu“ bila je obavezna”, ali već u prvim godinama 50. apstraktna umjetnost stekla je popularnost, i u sljedećem desetljeću – takozvani. nova avangarda. Među radovima iz ovog razdoblja prevedenih na poljski jezik su, između ostalih. Roman Kiklop i pripovijetka Karneval Ranka Marinkovića. U godinama 60. Prepoznata je Vesna Parun, izvanredna hrvatska pjesnikinja – u Poljskoj su objavljene njezine knjige Poziv na tišinu i Morska ruža.

Trenutno je hrvatska umjetnost jednako raznolika, kao svugdje u svijetu. Nekoliko primjera djela suvremenih umjetnika mogu se vidjeti tijekom posjeta hrvatskim turističkim destinacijama. Jedno od najzanimljivijih mjesta je park skulptura u Vrsaru, u kojoj su izloženi radovi kiparske škole Montaker. Sljedeći je primjer avenija glagoljaša između Roća i Huma u Istri.

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena. obavezna polja su označena *