Zagreb – Donji grad

Donji grad (Donji grad) zauzima područje između Ilice i željezničke pruge, stvarajući moderno središte Zagreba. Nedostaci su mu prvenstveno teške zgrade i dosadna buka, Srećom, uglavnom posjetite niz parkova s ​​velikim secesijskim ili klasicističkim palačama, muzejima, galerije i kazališta. Parkovi okružuju samo središte s tri strane, poprimivši više ili manje oblik potkove.

Od Trgu Marsala Tita do željezničke stanice

Zapadni dio avenije parka i palače započinje kod Maršale Tita Trog, do kojega možete doći iz Trgu bana Jelaćića preko ul. Gajev, Teslina i Masarykova ili se voze tramvajima #12, 13, 14 i 17. Ovdje se uzdiže možda najimpresivnije zagrebačko zdanje – novobarokno-klasicističko nacionalno kazalište (1895), dizajnirao poznati par bečkih arhitekata – Fellnera u Helmeri, pomalo podsjeća na krakovski Teatr im. J. Słowacki. Fontana života nalazila se ispred zgrade, djelo Meśtrovica (1905), a s druge strane ulice još jedna skulptura ovog umjetnika – Majka.

U blizini kazališta, iza Savske ceste nalazi se još jedna žuta palača, a nim – Muzej za umjetnost i obrt (Muzej za umjetnost i obrt; Trg Marśala Tita 10, tel.01/4826922, muo @ muo. hr; tež.-pt. 10.00—17,00, sb. i. 10.00-13.00), u kojoj su okupljena umjetnička djela, također korisna, od gotike do modernog doba. Zgrada je sagrađena u 1882-1892.

Dalje prema jugu započinje Trg uzeti Mazuranićev, a između njega i Savske ceste, u poslovnoj zgradi sa 1903 r., nalazi se Etnografski muzej (Etnografski muzej; Mažuranićev trg 14, tel.01/4826220, emz@etnografski-muzej.hr; Uto-čet. 10.00-18.00, pt.-nd. 10.00-13.00). Kolekcije uključuju svakodnevne predmete, strojevi, oružje – sve iz različitih regija Hrvatske i svijeta. Najegzotičniji dio izložbe djelo je hrvatskih putnika, braci Seljan. Zbirka se sastoji od 80 tisuću. predmeta, od kojih su posjetiteljima dostupna manje od dva 3 tisuću. Jedan je od najzanimljivijih zagrebačkih muzeja.

Od Etnografskog muzeja dovoljno je proći Savsku cestu i Rooseveltov trg, biti u blizini poznatog muzeja Mimara (Muzej Mimara; Rooseveltov trg 5, tel.01/ 4828100, info@mimara.hr; tež., oženiti se, pt. ja sb. 10.00-17.00, oženiti se. 10.00-19.00, nd. 10.00-14.00) u golemoj neorenesansnoj zgradi nekadašnje škole u 1883 r. Izložba, rad kolekcionara A.T. Mimary (1898-1987), otvorio se nedugo nakon njegove smrti. Omoti preko 3750 eksponata, počevši od davnih vremena (Egipat, Mezopotamija, Rim, Kina), a završavajući sa suvremenicima. Zbirka slika je dragocjena, m.in. Rafaela, Rubens, Velazqueza, Rembrandt, Poluga, Renoira i van Dycka.

Marulićev trg sa zgradom Nacionalne knjižnice produžetak je Trgu take Mażuranićev. Iza knjižnice nalazi se botanički vrt (Botanićki vrt; Marulićev trg 9a, tel.01/4844002; IV-X mas. 9.00-19.00), osnovano u 1890 r. Postoji cca. 1800 vrste egzotične vegetacije i nekoliko puta više vrsta lokalne flore.

Još jedna zanimljivost u ovom dijelu grada je impresivan Tehnički muzej (Tehnicki muzej; Savska cesta 18, dvije tramvajske stanice iza Trgiem Marsala Tito, tel.01/4844050, tehnicki-muzej@tehnicki-muzej.hi-net.hr; tež.-pt. 9.00-17.00, sb. i. 9.00-13.00), stvorena u 1954 r. Postoje, između ostalih. izlošci vezani za astronomiju (satelitski modeli, svemirska letjelica) ja planetarij.

Iz botaničkog vrta, ul. Mihanovićeva vas dovodi do povijesne željezničke stanice.

Od željezničke stanice do Trgu N. Śubića Zrinjskog

Sjeverno od željezničke stanice nalazi se Trg kralja Tomislava s kipom kralja. Iza nje se nalazi žuta zgrada secesije izložbenog paviljona (Um-jetnićki paviljon; Trg kralja Tomislava 22, tel.01/4841070, info@umjet-nicki-paviljon.hr; pn.-sb. 11.00-17.00, nd. 10.00-13.00), koja je podignuta godine 1897 r. namijenjena organizaciji velikih izložbi (održavaju se tamo do danas).

Unaprijediti, za sv. Trenkovą otwiera się zadrzewiony Strossmayerov trg i Trg Nikole Śubića Zrinjskog. S ovim posljednjim, Strossmayerova galerija smještena je na prvom katu kuće iz 19. stoljeća (Strossmayerova galerija; Trg Nikole Śubića Zrinjskog 11, tel.01/4895117, sgallery@hazu.hr; tež. 10.00-13.00 i 17.00-19.00, -r.-nd. 10.00-13.00). Među vrijednim eksponatima najviše se ističe poznata Bašćanska ploća - ploča napisana glagoljicom, najstariji spomenik hrvatske književnosti, pronađena na otoku Krku. Jezgra zbirke je zbirka biskupa Strossmayera iz 19. stoljeća. Među slikama su lijep naglasak djela Jana Matejka i Henryka Siemiradzkog. Na trgu ispred zgrade nalazi se skulptura biskupa Meśtrovića.

S druge strane ul. Praska je Galerija suvremene umjetnosti (Moderna galerija; the. Herbanga 1, tel.01/ 4922368, moderna-galerija@zg.hinet.hr; tež. - sb. 10.00-18.00, nd. 10.00- 13.00) s djelima hrvatskih slikara, kipari, grafički dizajneri itd., uglavnom iz godina 1850-1950.

Osnovan je još jedan zanimljiv objekt na tom području 1846 r. Arheološki muzej (Arheolośki muzej; Trg N.Ś. Zrinjskog 19, tel.01/4873101, amz@amz.hr; tež. — pt. 10.00-17.00, sb. i. 10.00-13.00; 20/10 kn), predstavljajući predmete iz najstarije povijesti, m.in. ostaci rimskih građevina, Grčke vaze i egipatske mumije. Poslastica za numizmatičare bit će najveća kolekcija novčića u Europi (u redu. 260 tisuću. komadima).

Vraćajući se u ul. Herbanga, a zatim idući lijevo duž ul. Bośkovićevą i Drżislava, dolazite do Trgu Zrtava Faśizma s karakterističnom ovalnom zgradom Hrvatskog centra umjetnosti (HDLU, Dom Hrvatskih likovnih umjetnika; Trg Zrtava Faśizma, 001/4611818, hdlu-zg@zg.tel.hr; tež.-pt. 11.00-19.00, sb. ind. 10.00-14.00), Struktura, okružena betonskim stupovima, podsjeća na reprezentativne zgrade u Sjedinjenim Državama. Dizajnirao ga je Meśtrović (iako je uglavnom bio kipar). U prošlosti je, između ostalih, nastupala. funkcija džamije, Trenutno se u njegovim dvoranama održavaju privremene izložbe.

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena. obavezna polja su označena *